Klasičar koji se obogatio ljubićima

Da se uspješno mogu u životu jednoga čovjeka spojiti naizgled nespojive profesije: karijera sveučilišnoga profesora klasičnih jezika i ona autora svjetski popularnih bestselera, pokazao je najbolje američki pisac Erich Segal (rođen 1937. g. u Brooklynu), najglasovitiji po romanu prvijencu "Ljubavna priča" koji je od prvog izdanja 1970. g. do danas preveden na tridesetak jezika i prodan u više od 20 milijuna primjeraka.
Svjetskoj slavi knjige pridonijela je i njezina filmska inačica s Ali MacGraw i Ryanom ONealom kao mladim bračnim parom koji je uspio pobijediti socijalne predrasude ali ne i neizlječivu bolest. Taj dirljivi ljubić (koji je oborio još jedan rekord: bio je čak 41 tjedan zaredom na prvom mjestu ljestvice najprodavanijih knjiga u "New York Timesu") sutra izlazi u Večernjakovoj biblioteci ljubavnih romana u prijevodu Omera Lakomice.

Kako je profesor s Harvarda, Princetona, Yalea i drugih najuglednijih sveučilišta dospio u vode popularne književnosti? Što je književnoga povjesničara, teoretičara i prevoditelja starorimske i starogrčke literature nagnalo da se, pošto je napisao niz stručnih knjiga, među kojima je najcjenjenija "Rimski smijeh: Plautova komedija", i preveo s latinskoga četiri Plautove komedije, upusti u borbu za čitatelje sklone posve drukčijem rukopisu?

Put prema lakšoj književnosti vodio je Segala preko filma. Napisao je nekoliko scenarija, najuspješniji 1968. g. za crtani film "Žuta podmornica" nastao prema istoimenoj pjesmi nenadmašnih Beatlesa. I "Ljubavna priča" najprije je zaživjela kao scenarij, a zatim je pretvorena u roman. Planetarni uspjeh toga jednostavno ispričanog, emocijama prepunog ljubića potaknuo je Segala na "proizvodnju" sličnih djela.

Osim nastavka "Ljubavne priče" naslovljenog "Oliverova priča" (junak prve knjige, neutješan nakon smrti supruge, u drugoj dobiva novu priliku za ljubav), zaredali su romani u istoj žanrovskoj matrici i slična čitateljskog odjeka: "Muškarac, žena i dijete", "Generacija", "Doktori", "Samo ljubav"... Stari Grci i Rimljani definitivno su bačeni u zaborav!